Lektira “Majka Courage i njezina djeca” Bertolta Brechta predstavlja jedno od najvažnijih djela eksperimentalnog teatra 20. stoljeća koje i danas izaziva snažne emocije kod čitatelja i gledatelja.
Ovo epsko dramsko djelo prati priču Majke Courage koja tijekom Tridesetogodišnjeg rata pokušava preživjeti trgovinom s vojnicima, ali postupno gubi svu svoju djecu zbog rata koji je istovremeno njen izvor prihoda i prokletstvo.
Brechtova drama nije tipična ratna priča – ona razotkriva složene ljudske motive i pokazuje kako rat mijenja ljude na najdublji način. Kroz lik Majke Courage autor postavlja teška pitanja o majčinstvu, preživljavanju i moralnim kompromisima. Analiza ove lektire otkriva slojevitost Brechtovih likova i njegovu jedinstvenu tehniku otuđivanja koja sprječava publiku da se emocionalno poistovjeti s protagonistima, već ih tjera na kritičko promišljanje o prikazanim događajima.
Uvod u lektiru i pisca
Bertolt Brecht – ime koje svaki učenik čuje i često… uzdahne. Ali čekaj malo! Ovaj njemački dramaturg iz 20. stoljeća zaslužuje daleko više od tipičnog “moram ovo pročitati za školu” pristupa.
Brecht se rodio 1898. u Augsburgu, a njegova mladost obilježena je Prvim svjetskim ratom – iskustvo koje će duboko utjecati na sve što je kasnije napisao. Za razliku od tradicionalnih dramatičara koji su htjeli da publika “živi” s likovima, Brecht je htio nešto potpuno drugo. Razvio je ono što naziva “efekt otuđivanja” (Verfremdungseffekt) – tehniku koja publiku tjera da razmišlja umjesto da samo osjeća.
“Majka Courage i njezina djeca” nastaje 1939. godine, u trenutku kada se Europa ponovno priprema za rat. Brecht ne piše još jednu romantičnu priču o herojstvu – umjesto toga stvara oštar portret žene koja pokušava preživjeti u svijetu gdje je rat… pa jednostavno business as usual.
Ovo djelo spada u epski teatar – Brechtov autorski žig koji ruši sve teatarske konvencije. Nema tu klasične katarze ili emocionalnog purificiranja. Publika mora ostati budna, kritična, svjesna da gleda predstavu.
Drama se temelji na događajima iz Tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.), ali Brecht ovdje ne daje povijesnu lekciju. Koristi prošlost kao ogledalo za svoju sadašnjost – i našu također. Majka Courage postaje univerzalni lik žene koja se bori za opstanak svojih najmiljih u svijetu gdje je ljudski život… pa, samo još jedna roba na tržištu.
Kratki sadržaj
Brechtova drama prati tragičnu sudbinu trgovkinje koja prolazi kroz sve strahote Tridesetogodišnjeg rata. Ova priča o preživljavanju otkriva kako rat mijenja ljude na najdublje moguće načine.
Uvod
Majka Courage Anna Fierling kreće na putovanje koje će joj promijeniti život zauvijek. Ona je trgovkinja koja sa svojom kolicom prati vojske kroz razorenu Europu Tridesetogodišnjeg rata (1618-1648).
Uz sebe ima svoju troje djece – Eilifa, Swiss Cheesea i nijemu Kattrin. Svako dijete je od drugog oca, što odmah signalizira Anninu pragmatičnu prirodu i sposobnost prilagođavanja. Ona vjeruje da može profitirati od rata prodajući hranu, piće i ostalu robu vojnicima.
Anna se predstavlja kao žena koja “živi od rata” – doslovno i figurativno. Njena je filozofija jednostavna: rat donosi poslove, a poslovi donose novac potreban za preživljavanje. Međutim, već na početku dramski ironija postaje jasna – dok Anna misli da će rat biti njena prilika, čitatelji naslućuju da će joj upravo rat oduzeti sve što joj je najdrže.
Brecht vješto uvodi temu kroz Annin pragmatizam koji maskira dublju istinu o ratu kao razarajućoj sili koja ne pravi razliku između civila i vojnika, između onih koji zarađuju na njemu i onih koji ga podnose.
Zaplet
Kako se radnja razvija, Anna počinje gubiti djecu jedan po jedan – i svaki gubitak povezan je direktno s njezinim pokušajima profitiranja od rata.
Eilif, najstariji sin, postaje vojnik jer ga privlači slava i hrabrost. Anna je ponosna na njega kada čuje da je postao heroj, ali kada ga susretne ponovo, shvaća da je rat od njega napravio ubojicu. Eilif završava pogubljen zbog zločina koje je počinio u miru – ironično, iste one radnje koje su ga u ratu učinile herojem.
Swiss Cheese postaje blagajnik jedne vojne jedinice. Kada se situacija pogoršava, on pokušava sakriti blagajnu od neprijatelja. Anna ima priliku ga spasiti plaćanjem otkupnine, ali okleva jer se pokušava cjenkati oko cijene. Dok se ona trguje, Swiss Cheese biva pogubljen. Ova scena predstavlja ključni trenutak drame – Annina trgovačka priroda direktno uzrokuje smrt vlastitog sina.
Kattrin, nijem ali empatičan djevojka, postepeno postaje sve više traumatizirana od onoga što vidi. Rat joj ostavlja ožiljke – i doslovno i preneseno. Usprkos majčinim pokušajima da je zaštiti, Kattrin razvija duboku mržnju prema ratu i želi pomoći nedužnima.
Rasplet
Dvanaest godina kasnije, Anna je ostala sama s Kattrin. Rat se nastavlja, a one nastavljaju svoje putovanje kroz razorenu zemlju. Anna i dalje vjeruje da može “živjeti od rata”, odbijajući naučiti lekciju iz gubitaka svojih sinova.
Ključna scena dolazi kada se Anna oddalji u grad da kupi robu za trgovinu. Kattrin ostaje sama s kolicom kada čuje da će neprijateljski vojnici napasti obližnji grad pune nedužnih ljudi. Unatoč tome što ne može govoriti, Kattrin penje se na krov i počinje udarati u bubanj da upozori građane na nadolazeću opasnost.
Vojnici je pokušavaju zaustaviti, obećavajući joj da neće napasti ako prestane bubnjati. Međutim, Kattrin nastavlja – svjesna da će joj to koštati života. Ona žrtvuje sebe da spasi druge, a njena smrt predstavlja konačnu osudu ratne logike.
Anna se vraća i nalazi svoju mrtvnu kćer. U završnoj sceni, ona sama vuče kolicu dalje, zapjevavajući pjesmu o tome kako “rat mora pronaći ljude” da bi se nastavio. Ova slika – stare žene koja sama vuče kolicu preko bojišta – postaje jedan od najsnažnijih simbola u modernoj dramaturgiji.
Zaključak
Brechtova drama završava bez katarze ili otkupljenja tipičnog za tradicionalne tragedije. Anna nije naučila lekciju, nije promijenila svoju filozofiju, niti je postala mudrija zbog svojih gubitaka.
Upravo u tome leži snaga Brechtove poruke – rat ne plemeniti ljude niti ih čini mudrijima. Umjesto toga, on ih dehumanizira i prisiljavava na kompromise koji razaraju sve što je ljudsko u njima. Anna ostaje zarobljena u ciklus rata i trgovine, nesposobna vidjeti vezu između svojih djelovanja i smrti svoje djece.
Drama ne nudi lako rješenje ili moralisanje. Umjesto toga, Brecht postavlja pitanja: Što rat čini ljudima? Kako preživjeti a zadržati humanost? Je li moguće profitirati od tuđe patnje a ostati nedužan?
Završna slika Anne koja vuče kolicu predstavlja metaforu čovječanstva uhvaćenog u začaran krug nasilja i eksploatacije. Ona postaje simbol onih koji se prilagođavaju sistemu umjesto da ga mijenjaju – i koji na kraju plaćaju najvisoku moguću cijenu za tu prilagodbu.
Tema i ideja djela
Brecht nije samo napisao priču o ratu – stvorio je ogledalo koje odražava najgorje strane čovječanstva kada se suočava s ekstremnim okolnostima. Glavna tema koja se proteže kroz cijelu dramu je paradoks opstanka: kako netko može pokušati profitirati od uništavanja i pritom ostati čovjek?
Drama postavlja brutalno pitanje – može li se majčinska ljubav pomiriti s pragmatičnim preživljavanjem? Anna Fierling vjeruje da može zaštititi svoju djecu koristeći rat za vlastitu korist, ali upravo ta logika postaje uzrok njihove propasti. Svako dijete gubi na način koji je direktno povezan s majčinim poslovnim odlukama.
Brecht istražuje kako rat dehumanizira sve što dodirne. Ljudi prestaju biti ljudi i postaju roba, prilika za profit ili prepreka koju treba ukloniti. Majka Courage to ilustrira kroz svoju ekonomsku logiku – ona računa troškove rata kao poslovni čovjek, ali ne shvaća da njena djeca plaćaju konačnu cijenu.
| Dijete | Uzrok smrti | Povezanost s majčinim djelovanjem |
|---|---|---|
| Eilif | Pogubljen kao vojnik | Anna ga je poticala na vojničku karijeru |
| Swiss Cheese | Ubijen zbog čuvanja blagajne | Anna ga je naučila biti pošten u poslu |
| Kattrin | Žrtvovana upozoravajući druge | Anna joj nije omogućila običan život |
Ironija je što Anna nikad ne povezuje vlastite postupke s tragedijama koje je zadesile. Na kraju… ona jednostavno nastavlja vući kolicu kao da se ništa nije dogodilo. To nije nedostatak inteligencije – to je mehanizam preživljavanja koji zahtijeva ignoriranje vlastitih grešaka.
Brechtova genijalna ideja leži u tome što publiku prisiljavava da vidi ono što protagonist ne može – ciklične narav rata i nasilja. Drama ne završava porukom nade već upozorenjem: rat ne stvara heroje, već žrtve koje se pretvaraju da su pobjednici.
Analiza likova
Majka Courage ili Anna Fierling – glavna protagonistica koja je daleko od tipične majke-heroinje. Ona je trgovkinja koja pokušava profitirati od rata, a pritom gubi svu svoju djecu… ironično, zar ne? Brecht ju je stvorio kao kontradiktoran lik: majka koja misli da štiti djecu, a zapravo ih gura prema propasti. Njezina upornost da nastavi trgovati čak i nakon što izgubi sve govori o tome kako rat može dehumanizirati čak i najosnovnije ljudske instinkte.
Eilif – najstariji sin koji se pridružuje vojsci misleći da će tako biti siguran. Brecht ga prikazuje kao mladića koji glorificira nasilje i rat… sve dok ne shvati da u miru njegova “hrabrost” postaje obični zločin. Njegova smrt predstavlja surovost ratne logike – ono što te čini herojem u ratu može te uništiti u miru.
Swiss Cheese – srednji sin, pošten do boli. Njegova smrt nastupa jer pokušava sačuvati vojnu blagajnu umjesto da misli na vlastiti život. Majka ga mogla spasiti, ali… novac joj je važniji od sina. Ta scena možda najjasnije pokazuje Brechtov efekt otuđivanja – publika mora vidjeti ono što Anna neće priznati sebi.
Kattrin – nijema kći koja govori glasnije od svih. Njezina žrtva na kraju drame – kada riskiraju vlastiti život da upozori grad na nadolazeći napad – pokazuje da je ona jedina zadržala ljudskost. Kroz nju Brecht postavlja pitanje: mora li netko biti “oštećen” da ostane čovjek u ratu?
| Lik | Sudbina | Simbolika |
|---|---|---|
| Majka Courage | Preživljava, ali gubi sve | Dehumanizacija kroz rat |
| Eilif | Pogubljen | Ratna glorifikacija vs. mirovna stvarnost |
| Swiss Cheese | Pogubljen zbog poštenja | Moral vs. pragmatizam |
| Kattrin | Žrtvuje se za druge | Zadnja ljudskost u ratu |
Književni elementi
Brecht nije slučajno postao majstor teatra otuđivanja – svaki književni element u “Majci Courage” služi jednoj svrsi: razbiti iluziju i prisiliti publiku da razmišlja umjesto da se emocionalno gubi u priči.
Ironija prožima cijelu dramu kao neumoljena pratnja. Anna vjeruje da štiti svoju djecu koristeći rat za profit, a upravo ta logika ih uništava. Svaki put kad pokuša biti “pametna” trgovkinja, gubi dijete. Eilif postaje vojnik jer majka hvali ratnu hrabrost, Swiss Cheese umire jer je pošten kao što ga je odgojila, Kattrin se žrtvuje jer je zadržala majčinu brigu za druge. Brecht postavlja ironiju kao ogledalo – Anna ne vidi vezu između svojih postupaka i tragedija, ali publika mora.
Simbolika koliche postaje srce drame. Ta drvena konstrukcija nije samo rekvizit – ona je simbol čitave Anirane egzistencije. Kolica nose robu, nadu, djecu… i na kraju samo prazninu. Kad Anna na kraju vuče praznu kolicu, to nije poetska slika već brutalna realnost: rat je pojeo sve što je imala, a ona i dalje misli da može profitirati od njega.
Episodna struktura razbija klasičnu dramaturgiju. Umjesto jedne velike priče, Brecht daje kratke scene odvojene godinama. Svaka epizoda je kao fotografija – zamrznuti trenutak koji pokazuje kako se Anna mijenja… ili zapravo ne mijenja uopće.
Jezik oscilira između narodnog govora i filozofskih uvida. Anna govori kao obična žena s tržnice, ali njezine rečenice nose težinu moralnih dilema. To nije slučajnost – Brecht želi pokazati da su duboka pitanja o životu skrivena u najsvakidašnjim razgovorima.
