John Steinbeckova remek-djela “O miševima i ljudima” već desetljećima fascinira čitatelje širom svijeta svojom dubinom i emotivnom snagom. Ova kratka novela, objavljena 1937. godine, prati prijateljstvo između Georgea i Lennya tijekom Velike depresije u Kaliforniji.
“O miševima i ljudima” istražuje teme usamljenosti, snova i ljudske potrebe za pripadanjem kroz priču o dvaju migrantskih radnika koji sanjaju o vlastitoj farmi. Steinbeck majstorski prikazuje kako ekonomske i društvene okolnosti mogu uništiti najljepše ljudske aspiracije.
Kroz simboliku naslova, koji potječe iz pjesme Roberta Burnsa, autor pokazuje kako su svi planovi – bilo mišjih bilo ljudskih – krhki pred nemilosrdnim silama sudbine. Svaki lik u priči nosi vlastitu tugu i neostvarene snove, čineći ovo djelo univerzalnom studijom ljudske prirode koja i danas odzvanja snažno u srcima čitatelja.
Uvod u lektiru i pisca
John Steinbeck nije bio obični pisac – bio je svojevrsni majstor koji je znao uhvatiti dušu običnih ljudi i pretvoriti je u nešto… pa, nevjerojatno. Kada je 1937. objavio “O miševima i ljudima”, vjerojatno nije slutio da će njegova kratka priča postati jedna od najčitanijih lektira u srednjim školama diljem svijeta.
Zašto baš ova knjiga? Steinbeck je imao dar – mogao je u samo 100-ak stranica ispričati priču koja će te rastužiti, naljutiti i ostaviti bez daha sve odjednom. Rođen u Kaliforniji 1902. godine, odrastao je okružen ljudima o kojima će kasnije pisati: poljoprivrednim radnicima, migrantima, onima koji su sanjali velike snove s malim džepovima.
Njegova biografija čita se poput romana – napustio je Stanford bez diplome, radio kao laboratorijski asistent, graditelj, novinar… Živio je život svojih likova prije nego što ih je stvorio na papiru. To se osjeća u svakoj rečenici “O miševima i ljudima”.
| Osnovni podaci o djelu | |
|---|---|
| Godina objave | 1937. |
| Broj stranica | Oko 107 |
| Žanr | Novela/dramski roman |
| Nagrада | Dio Pulitzerove nagrade za književnost (1940) |
Steinbeck je napisao ovu priču s namjerom da bude i roman i kazališni komad – otuda njena živost i dramatičnost. Svaki dijalog zvuči autentično, svaki lik ima svoju težinu. I evo nas danas, gotovo 90 godina kasnije, još uvijek čitamo o Georgeu i Lennyju kao da su naši susjedi.
Kratki sadržaj
Djelo “O miševima i ljudima” prati jednostavnu ali snažnu priču koja se razvija kroz nekoliko ključnih dionica. Steinbeckova sposobnost da u manje od 120 stranica ispriča toliko duboku priču čini ovaj roman nevjerojatnim literarnim postignućem.
Uvod
Radnja počinje na obali rijeke Salinas u Kaliforniji gdje se čitatelji upoznaju s Georgeom Miltonom i Lennyjem Smallom. George je sitnog rasta i bistar muškarac koji brine o Lennyju, velikome i snažnome čovjeku s mentalnim teškoćama. Njihova neobična ali duboka veza odmah privlači pozornost – George stalno govori Lennyju što smije a što ne smije raditi.
Autor ih prikazuje kao moderne nomade koji putuju od farme do farme tražeći posao. Lennyjeva opasna navika miješenja mekih stvari (osobito zečeva i miševa) već je ranije dovela do problema. Dvojica bježe iz Weeda nakon što je Lennyjev nevin pokušaj da dotakne djevojčinu haljinu protumačen kao napad.
Kroz njihove razgovore otkriva se njihov veliki san – kupiti vlastitu malu farmu gdje će Lennyju biti dopušteno uzgajati zečeve. Ovaj san postaje središnja tema cijele priče i simbol nade u beznadežnim vremenima. George konstantno ponavlja ovu priču Lennyju što ga smiruje i daje mu osjećaj sigurnosti. Njihova veza pokazuje duboku ljudsku potrebu za pripadanjem i zaštićenošću.
Zaplet
Protagonisti dolaze na ranč pokraj grada Soledad gdje počinju raditi kao poljoprivredni radnici. Tu upoznaju skupinu zanimljivih likova koji svaki nose vlastite snove i razočaranja. Stari Candy ima samo jednu ruku i stari pas koji mu je jedini prijatelj. Crook je afroamerički radnik koji zbog rasne segregacije živi odvojeno od ostalih. Curlyjeva žena je usamljena mlada žena zarobljena u nesretnom braku.
Napetost raste kada Lennyj slučajno ubije štene dok se igra s njim. Njegovi pristupi postaju sve opasniji što George primijeća s rastućom zabrinutošću. Curley, sin vlasnika ranča, neprestano traži svađu jer sumnja da mu žena vara. Njegova agresivnost prema radnicima osobito se fokusira na Lennyja zbog njegove veličine.
Prekretnuta točka dolazi kada se Lennyjeva opsjednutost mekim stvarima sudari s Curlyjevom ženom. Ona mu dopušta da joj dotakne kosu ali Lennyj se preplaši kada počne vrištati. U panici pokušava je utišati ali slučajno joj slomi vrat. Ovaj čin pokreće neizbježan niz događaja koji će dovesti do tragičnog kraja. Lennyj bježi na mjesto pokraj rijeke gdje su se George i on dogovorili da se nađu ako nešto pođe po zlu.
Rasplet
Curlyjevo otkrivanje tijela svoje žene pokreće manhunt predvođen bijesnim suprugom koji traži krvnu osvetu. Radnici se organiziraju u potragu naoružani puškama i uže. Carlson primijeća da mu nedostaje pištolj što dodatno povećava napetost situacije. Atmosfera na ranču postaje naelektrizovana kao u western filmu.
George shvaća da mora pronaći Lennyja prije ostalih. On zna što Curley planira učiniti svome prijatelju – linčovanje ili još goru sudbinu. Stari Candy pokušava uvjeriti Georgea da još uvijek mogu ostvariti svoj san o farmi ali George zna da je njihov san umro s Curlyjevom ženom.
George stiže do njihovog skrovišta pokraj rijeke gdje pronalazi Lennyja koji se skriva u travi. Poslednji put priča Lennyju njihovu omiljenu priču o farmi i zečevima dok ga smiruje. Čini se kao da Lennyj konačno razumije ozbiljnost situacije ali i dalje vjeruje u njihov san. Zvukovi približavajuće potrage postaju sve glasniji što dodatno pojačava dramatičnost scene.
Zaključak
U climaksu priče George donosi najteži izbor svog života. Slušajući kako se potraga približava i znajući kakva sudbina čeka Lennyja u rukama bijesnih muškaraca, George izvlači Carlsonov pištolj. Dok Lennyj sanja o njihovoj farmi i zečevima koje će uzgajati, George mu puca u zatiljak dajući mu milostiv kraj.
Kada ostali radnici stižu, nalaze Georgea kako gleda u rijeku. Slim, najmudriji od njih, razumije što se dogodilo i pokušava utješiti Georgea. Ostatak grupe vjeruje da je George pištolj oteo od Lennyja u borbi što ih uvjerava da je postupio u samoobrani.
Priča završava slikom osamljena čovjeka koji je žrtvovao svoju jedinu pravu vezu da spasi prijatelja od goreg kraja. Georgeov čin pokazuje ultimativnu ljubav i lojalnost – odluku da sam okonča život najbliže osobe umjesto da dopusti da je netko drugi muči. Ova tragedija ostavlja čitatelje s pitanjima o moralu, prijateljstvu i cijenama koje plaćamo za zaštićivanje onih koje volimo.
Tema i ideja djela
Steinbeck nije samo napisao priču o dvojici prijatelja — stvorio je snažnu alegoriju o ljudskoj potrebi za pripadanjem koja odzvanja kroz sva vremena. U srcu “O miševima i ljudima” leži gorka ironija: svi likovi žude za povezanošću, a ipak su duboko usamljeni.
Glavna tema djela vrti se oko usamljenosti kao univerzalnog ljudskog iskustva. George i Lennie predstavljaju rijetki primjer istinskog prijateljstva u svetu gdje svaki čovjek “gleda svoja posla”. Njihov san o farmi gdje će “živjeti od svoje zemlje” postaje simbol hope koji drži milijune radnika na nogama tijekom Velike depresije.
Steinbeck briljantno istražuje krhkost američkog sna. Svaki lik nosi svoju verziju sna: Curley’s žena sanja o Hollywoodu, Crooks o poštovanju, Candy o sigurnosti. Ovi snovi nisu samo želje — oni su životna potreba, jedini način kako preživjeti surovu stvarnost.
Djelo postavlja teška pitanja o moralnoj odgovornosti. George-ova konačna odluka nije čin okrutnosti već ultimativni čin ljubavi — on štiti Lennya od svijeta koji ga neće razumjeti. Ova dilema čini čitatelje da se zapitaju: što bismo učinili u sličnoj situaciji?
Simbolika naslova, preuzeta iz pjesme Roberta Burnsa, savršeno oslikava nesigurnost ljudskog postojanja. Planovi “miševa i ljudi” često se raspadaju, bez obzira na najbolje namjere. Steinbeck pokazuje kako društvene i ekonomske okolnosti mogu uništiti najčišće ljudske aspiracije, čineći ovo djelo snažnom kritikom društva koje žrtvuje slabije radi vlastitog preživljavanja.
Analiza likova
Steinbeck je stvorio galeriju likova koja… wow, svaki od njih nosi svoju priču kao neki težak kofer pun neostvarenih snova. I upravo tu leži genij ovog djela – svaki lik je toliko stvaran da možete zamisliti kako bi izgledao u lokalnoj kavani.
George Milton je srce priče. Ovaj sitni, oštrouman muškarac igra ulogu i brata i oca Lennyju. Njegova odgovornost prema Lennyju nije samo obaveza – to je izbor koji svakodnevno pravi. George žrtvuje svoje šanse za “normalnim” životom jer… pa, što bi Lenny radio bez njega? Tu je neka duboka ljudskost koja me svaki put pogodi.
Lennie Small (a ironija imena!) – veliki kao planina, a uma djeteta. Njegova snaga je i blagoslov i prokletstvo. Lennie ne razumije svijet oko sebe, ali razumije ljubav. Njegova opsjednutost mekim stvarima – miševi, štenci, Curley-jeva žena – simbolizira čovjekovu potrebu za nježnošću u brutalnom svijetu.
Na ranču susreću fascinantnu skupinu “odbačenih”:
Candy – stari radnik koji se boji starosti kao đavo tamjana. Njegov pas je zrcalo njegove sudbine… kad pas postane “nepotreban”, što će biti s Candyjem?
Crooks – stablar kojeg društvo drži odvojeno zbog boje kože. Njegova usamljenost je drugačija od ostalih – sistemska i nameću joj granice.
Curley-jeva žena (čak joj ni ime ne znamo!) – jedina žena na ranču, zarobljena u braku kao ptica u kavezu. Njezina tragična sudbina pokazuje kako žene tog vremena često nisu imale izbora.
Svaki lik predstavlja drukčiju vrstu usamljenosti i svi zajedno stvaraju mozaik američke radničke klase 1930-ih.
Književni elementi
Steinbeck nije samo bacio riječi na papir i nazvao to romanom—ovaj čovjek je bio arhitekt koji je pažljivo gradio svaki književni element kao da složava puzzle. O miševima i ljudima je savršen primjer kako se simbolika, foreshadowing i karakterizacija mogu spojiti u jedno neodoljivo djelo.
Simbolika prožima svaku stranicu kao neki literarni GPS koji vas vodi kroz dublje značenje. Ime “Lennie” nije slučajno—dolazi od “Leonard” što znači “hrabar kao lav”, ironično jer je Lennie najranjiviji lik u priči. Zečevi koje želi hraniti nisu samo životinje… oni su simbol njegove potrebe za nježnošću u okrutnom svijetu. A kad Steinbeck opisuje Salinas dolinu, to nije samo pozadina—ona predstavlja nedostižnu oazu mira.
Foreshadowing kod Steinbecka funkcionira kao filmski trailer koji vam daje naslutiti kraj, ali ne kvari suspenz. Kad Lennie ubije miša na početku (jer “poglađuje” sve što voli), to je jasna najava tragedije. Candy-jev stari pas postaje zrcalo Lennie-jeve sudbine—i jedan i drugi su “nepotrebni” u ovom surovou svijetu.
Dijalog otkriva karakter bolje od bilo kakvog opisa. George govori jednostavno i izravno, dok Lennie ponavlja fraze poput mantri. Curley-jeva žena koristi flert kao jedini način komunikacije jer joj drugo nije dozvoljeno. Kroz ove govorne obrasce, Steinbeck pokazuje kako društvene uloge oblikuju naš identitet—bez potrebe za dugotrajnim objašnjenjima.
